Uz Međunarodni dan kave: Kako je kava osvojila svijet – i zašto je danas više od napitka?
GIA - gospodarska info agencija 01.10.2025.
Zagreb, 1. listopada 2025. (GIA) – Legenda kaže da je etiopski pastir u 9. stoljeću primijetio kako se njegove koze čudno ponašaju nakon što bi brstile crvene bobice s jedne neobične biljke. Umjesto da mirno preživaju travu, koze su počele skakutati i doslovno – plesati. Odlučio je isprobati bobice te ubrzo shvatio da i on sam osjeća navalu energije. Vijest se proširila, a bobice su ubrzo počeli koristiti i lokalni redovnici kako bi ostali budni tijekom noćnih molitvi. I tako je, zahvaljujući hiperaktivnim kozama, kava postala neizbježan dio naše svakodnevice.
Tradicija ispijanja kave započela u gradu na dva kontinenta
Ubrzo je kava iz Etiopije stigla u Jemen, a potom i u Istanbul – tamo su Osmanlije započele tradiciju ispijanja kave uz razgovor, igru i glazbu, a mjesta tih susreta danas zovemo kavanama. Ni zapad Europe nije zaostajao za trendom, pa je tako Venecija prvu kavanu otvorila 1645., a njezin primjer slijedila je i Engleska u 17. stoljeću s popularnim Penny Universities. Po cijeni od jednog penija kupci su imali pristup kavi, novinama i razgovorima u dobrom društvu, a ova mjesta okupljala su pripadnike različitih društvenih klasa i ekonomskih pozadina. Kava nije imala samo društveno, već i političko značenje, a pokazalo se to na primjeru Beča gdje su kavane pretvorene u politička, kulturna i društvena žarišta tog vremena.
Dubrovčani prvi koji su kušali kavu u Hrvatskoj
Naši prostori nisu bili izuzetak. Prvi kontakt s kavom imao je Dubrovnik još u 16. stoljeću, ali tek se u Zagrebu 1748. otvara prva kavana po uzoru na velike europske gradove. Trgovac Leopold Duhn nazvao ju je „Kod Duna“, a pretpostavlja se da je bila smještena nedaleko današnjeg Trga bana Jelačića. Osim kave, gosti su mogli naručiti i čaj te čokoladu – luksuz za to vrijeme. Među kultnim zagrebačkim kavanama izdvajaju se „Corso“ te „Kazališna kavana – Kavkaz“, gdje su glumci i redatelji razmjenjivali ideje. Još jedna kultna lokacija, „Palainovka“, otvorena je 1845., a simbol je zagrebačke tradicije koja traje i danas.
Ritual koji traje dan-danas
Zato i pitanje “Hoćemo li na kavu?” nije samo poziv na ispijanje omiljenog toplog napitka, već sinonim za druženje, razgovor i dijeljenje lijepih trenutka. Iako se životni tempo ubrzao, kava je i dalje kulturni ritual kojeg se ne odričemo, a nekoliko povijesnih lokacija poput „Kavkaza“ u Zagrebu još uvijek čuvaju duh onih dugačkih razgovora, razmjene ideja i stvaranja kulture.
Možemo li zauvijek računati na ovaj ritual?
Iako nam se čini da će kave i kafića biti uvijek, stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene ozbiljno prijete uzgoju kave. Suše, bolesti i gubitak plodnog tla već sada pogađaju milijune farmera diljem svijeta. Kako bi osigurali da kava ostane dio naše svakodnevice i u budućnosti, Nestlé je predstavio NESCAFÉ Plan 2030, a neki od ciljeva su da do kraja 2025. godine 100% kave bude nabavljeno iz odgovornih i održivih izvora (u 2024. godini je na taj način nabavljeno 93% kave). Lani je 32% kave za Nescafé nabavljeno od poljoprivrednika koji primjenjuju regenerativne poljoprivredne prakse. Ovime je premašen cilj da do kraja ove godine 20% kave bude nabavljeno od uzgajivača koji primjenjuju metode regenerativne poljoprivrede koja ima višestruke koristi i za poljoprivrednike i za okoliš. Obnova i pomlađivanje farmi kave ključno je za održavanje produktivnosti, a lani je u sklopu Nescafé Plana distribuirano 21 milijun sadnica kave kako bi se podržali poboljšani prinosi i prilagodba klimatskim promjenama. Tako Nestlé, osim što čuva naš omiljeni ritual i njegovu povijest, brine da i buduće generacije mogu u njemu uživati.
Izvor i foto: Nestle Adriatic/Komunikacijski laboratorij
Objavljeno 1. listopada 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.
